Arapska večer u StudioNetu

  • Kada? Petak, 10.06.2011. u 18h
  • Gdje? StudioNet škola stranih jezika, Martićeva 45, Zagreb

PROGRAM:

Prezentacija izvornih govornika arapskog jezika gđe. Haneen Juetem Jasin i g.Tariga Shulgamia te naše drage profesorice arapskog jezika gđe. Hannan Albakry Shulgami o arapskom jeziku, povijesti i geografiji.
Projekcija filma o arapskoj kulturi.
Izložba ženskih, muških i dječjih arapskih narodnih nošnji (iz Jemena, Sirije, Jordana,Maroka, Egipta, Sudana…) i izložba arapskih suvenira.
Degustacija arapskih specijaliteta – karkade, falafel, ful, baba ghanoush, samosa, basbusa, humus, arapski kruh...
Kviz iz poznavanja arapske kulture te dodjela nagrada pobjednicima (tri para koja su najbolje riješila kviz dobila su rječnike i knjige za učenje arapskog, turističke vodiče za arapske zemlje te arapske čajeve karkade).

Večer je bila prekrasna, puno toga smo naučili, degustirali arapsku hranu, pogledali zanimljivu izložbu i film, podijelili lijepe nagrade te se zabavili uz arapsku muziku i miris arapskih štapića :-)
Slike govore više od riječi :-)

O ARAPSKOM JEZIKU

Arapski jezik je službeni jezik (ali ne uvijek i jedini) u slijedećim zemljama: Egipat, Alžir, Bahrain, Džibuti, Eritreja, Irak, Izrael, Jemen, Jordan, Komori, Katar, Kuvajt, Libanon, Libija, Maroko, Mauritanija, Oman, Pojas Gaze i Zapadna obala, Saudijska Arabija, Somalija, Sudan, Sirija, Čad, Tunis, Ujedinjeni Arapski Emirati. Pored toga, on je i jedan od šest službenih jezika Ujedinjenih naroda.
Arapski jezik je jedan od rijetkih živih jezika u semitskoj jezičkoj porodici. On je, ujedno, i najmlađi jezik koji je nastao na tlu jugozapadne Azije. Povijest arapskog jezika , književnog, kako ga nazivamo, da bismo ga odvojili od brojnih dijalektnih varijacija, počinje u IV stoljeću.Obično se u njegovom razvoju razlikuju tri perioda: 1. period drevnog jezika (do pojave islama u VII stoljeću), 2. period klasičnog jezika (do vremena preporoda u XVIII stoljeću) i 3. period suvremenog jezika.

Nauka o jeziku kod Arapa je stara i veoma razvijena. U srednjem stoljeću bile su poznate dvije gramatičarske škole- u Basri i Kufi (VIII-X stoljeće), u Iraku , koje su i pored brojnih neslaganja i sporova, dale značajan doprinos proučavanju ovog jezika. Inače, Arapi puno drže do svog jezika, do njegove ljepote, uglađenosti , riječitosti i muzikalnosti. Jedna arapska izreka tako kaže: Mudrost Rimljana je u pameti, Indijaca u fantaziji, Grka u duši, a Arapa u njihovom jeziku.

Arapsko pismo je veoma staro i piše se s desna na lijevo. Arapski jezik ima 28 suglasnika i tri samoglasnika (e, i, u), ali postoji težnja da se iz samoglasnika e, koji je dvostrukog izgovora, izdvoje zasebno a i zasebno e. Svaki glas ima svoj pisan znak u više varijanata (do četiri), u zavisnosti da li je taj znak sam, na početku riječi, u sredini , ili na kraju riječi. Arapsko pismo ne poznaje veliko slovo, niti ima razlike između pisanih i štampanih slova.

U Europi se zanimanje za ovaj jezik probudilo još u srednjem stoljeću, ali se arabistika, kao naučna disciplina u okviru orijentalistike, utemeljuje preko nizozemske škole semitologa u XVII i XVIII st. Kod nas prvi dodiri s ovim jezikom počinju vjerovatno, još u VII st. (preko Bizanta), a svakako preko islama, čiji se vjerski obredi obavljaju na arapskom. Brojne arapske riječi ušle su u naš jezik, uglavnom preko Turaka, kao : kadar, mušterija, miraz, rakija, makaze, megdan, itd. Arapske riječi su prodrle, kao algebra, alkohol, azimut, kafa, karat, kalij, cifra, itd. i u neke europske jezike.
Arapske zemlje formiraju Ligu arapskih zemalja čije je sjedište u Kairu i broje 23 zemlja članica.

Nadamo se da ćete nam se pridružiti sljedeći put :-)

Vaš StudioNet

Fotografije